Besplatni Web Hosting | Web Hosting | Registracija Domena | Supetar | Jeftinije Telefoniranje | Mikrotik Hrvatska | Croatia Holidays | Croatia Apartments

Utjecaj propadanja šuma Gorskog kotara na okoliš

 

SAŽETAK

Već osamdesetih godina utvrđeno je mrežom međunarodnih mjernih stanica (EMEP), te avionskim i satelitskim snimcima, da je šumski ekosustav Gorskog  kotara preopterećen štetnim tvarima, da je došlo do poremećaja ekološke ravnoteže i da taj ekosustav puca po svim šavovima. U zadnjih pedeset godina izgubljene su dvije trećine drvne mase goranskih šuma.. Vrijeme je potvrdilo zaključke i prognoze istraživanja, koje sam vodio s stručnjacima Šumarskog instituta Jastrebarsko - Zagreb (K. Kauzlarić, N. Komlenović, J. Martinović, 1989), da se ne može zaustaviti uzlazni trend propadanja goranskih šuma, da će propadanjem šuma doći do nestanka izvorišta i smanjenja izdašnosti izvorišta pitkih voda i protoka vodotoka Gorskog kotara (N. Ožanić, J. Rubinić, 1997), do smanjenja šumske prostirke koja kao osebujan filtar sprečava zagađenje podzemnih voda od kiselih kiša i do pojave kancerogenih oboljenja probavnog trakta osoba koje piju vodu zagađenu nitratima i teškim metalima.

Osim kiselih kiša, koje su prva i najvažnija karika u lancu propadanja šuma, na propadanje šuma utječu i drugi faktori od kojih treba izdvojiti: pogoršanje mikroklimatskih uvjeta u šumama kao posljedice globalnog zatopljenja, nepročišćavanje otpadnih voda industrije i kanalizacije i razrijeđenost šuma zbog infrastrukturnih koridora.

Među najvažnije uzroke propadanja šuma ubrajam i i g n o r i r a n j e ovog važnog ekološkog, gospodarskog i zdravstvenog problema od strane centara političke moći.

Po mojoj prognozi propadanje šuma Gorskog kotara, smanjenje izdašnosti i nestanak izvorišta nekada pitkih voda, zagađenje podzemnih i površinskih voda štetnim tvarima i kancerogena oboljenja korisnika zagađene vode, nastaviti će se u z l a z n i m trendom.

 

Uzroci propadanja šuma

 

Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća u većini zapadnih zemalja uočena su vrlo proširena oštećenja šumskog drveća. Istraživanja su pokazala da je glavni uzrok tog oštećenja zagađenje zraka koje ne poznaje državne granice. To je bio jedan od razloga donošenja Konvencije o prekograničnom zagađenju zraka na velikim udaljenostima 1979 godine.

Uvažavanje međunarodnog prava zaštite okoliša i svjetske prakse podrazumjeva poštivanje ove konvencije. Svrha je Konvencije da se onemogući rasterećenje svog područja od štetnih tvari putem visokih dimnjaka i prebacivanje tih štetnih tvari na teritorij susjednih država, odnosno da se onemoguće "balkanske" metode bacanja smeća u tuđe dvorište. Podizanjem visokih dimnjaka (250 - 34o m) u Riječkom području i Plominu, Hrvatska transportira plinove iz termoelektrana na teritorij susjednih država i marginalizira na taj način međunarodne dogovore. Takva politika v i s o k i h  d i m n j a k a ne vodi nas u Europu, već nas vraća na Balkan. Bez obzira na moje protivljenje, u Prostornom planu Primorsko-goranske županije (2000) prihvaćena je takva politika. Tako u tom planu, između ostalog, stoji:"Smanjenje emisija štetnih tvari je p r e s k u p o pa je stoga potrebno koristiti prirodne uvjete rasprostiranja izgradnjom dovoljno visokih dimnjaka kao zaštitnu mjeru od zagađenja prizemnih slojeva atmosfere". Prema proračunima EKONERG-a i mojim proračunima, Hrvatska deseterostruko manje transportira N i S na teritorij susjednih država u odnosu na količine koje prima prekograničnim donosom tih štetnih tvari na naše područje.

Putem EMEP-a, mojih proračuna i proračuna EKONERGA, utvrđeno je da je oko 96 % taloženja N i S u šumskom ekosustavu Gorskog kotara rezultat prekograničnog donosa N i S na područje Gorskog kotara. Budući da Hrvatske ne poštuje tu konvenciju, nema ni prava da od drugih država traži smanjenje prekograničnog transporta štetnih tvari na naše područje. Nepoštivanje preuzetih obveza vraća nam se kao bumerang i ograničavajući je faktor ulaska Hrvatske u EU.

Emisije N i S u Europi i glavni pravci ciklonske aktivnosti prema Gorskom kotaru, prikazane su u slijedećim prilozima:

 

 

 

 

Poznato je da se za vrijeme ciklonske aktivnosti vlažne zračne mase kreću od zapada prema istoku i u svom kretanju "pokupe" emitirane štetne polutante iz visokih dimnjaka zapadnih zemalja i Istarsko-riječkog područja, koji se nakon transformacije u nitrate i sulfate u dodiru s oborinskom frontom sjevernog Jadrana deponiraju u šumama i šumskom tlu Gorskog kotara kao kisele kiše. One ispiru iz tla hranjive tvari, što uz promijenjenu biologiju tla (manja produkcija humusa) dovodi do propadanja šuma i zagađivanja podzemnih akumulacija pitkih voda.

Moju prognozu iz osamdesetih i devedesetih godina, po kojoj će Primorsko-goranska županija, a posebno Gorski kotar, izbiti na p r v o mjesto po stopi smrtnosti od kancerogenih oboljenja (rak) i da će se smrtnost od raka nastaviti uzlaznim trendom, potvrdilo je vrijeme.

Prognoza je zasnovana na emisijama N i S, pravcima kretanja atlantske, đenovske i sredozemne ciklone i drugim parametrima koji ulaze u proračun utjecaja prekograničnog donosa N i S na područje Gorskog kotara. Rezultati mjerenja taloženja N i S u Gorskom kotaru od strane Državnog hidrometeorološkog zavoda pokazala su točnost mojih proračuna. Depozicije N i S prekoračuju i do 30 puta granične vrijednosti prema kriterijima WHO, Ekonomske komisije UN i Savjeta ministara nordijskih zemalja. Te vrijednosti su 2,5 puta veće u Primorsko-goranskoj županiji u odnosu na hrvatski prosjek, a u Gorskom kotaru su iznad županijskog prosjeka. Gorski kotar je zapravo deponij za prihvat otpadnih produkata industrije zapadnih zemalja i Istarsko-riječkog područja. To je također i regionalni problem. Dimnjakom visine 34o m rasterećeno je područje Labinštine, ali je istovremeno opterećeno područje od zapadne obale Istre preko susjednih otoka do Hrvatskog primorja i Gorskog kotara.

Shematski prikaz djelovanja kiselih kiša na okoliš i čovjeka i utjecaj polutanata i kiselih kiša na vegetaciju dat je u referatu na znanstvenom skupu u Pazinu (K. Kauzlarić, 1986) i prikazan je na slijedećim prilozima.

Direktni utjecaj polutanata (suho taloženje) dolazi do izražaja u područjima koja se nalaze relativno blizu zagađivača (nekoliko desetaka kilometara), dok indirektni utjecaj (mokro taloženje) dolazi do izražaja na udaljenim područjima, izvan županija i državnih granica.

Manja produkcija humusa proizlazi iz činjenice, da su mikroorganizmi u tlu prilagođeni kemijskoj sredini tla, pa se smanjuje broj tih organizama u uvjetima sve kiselijeg tla.

 

 

 

Na osnovi naprijed navedenih istraživanja (K. Kauzlarić i dr.,1989) autori su došli do zaključka da se može u s p o r i t i propadanje šuma Gorskog kotara korištenjem zemnog plina iz jadranskog podmorja kod Pule i njegovo korištenje kao zamjena za visokosumporna goriva (ugljen, mazut, srednje i ekstra lako lož ulje).

Ove mjere zaštite šumskog ekosustava Gorskog kotara prihvatila je bez primjedbe Skupština Zajednice općina Rijeka (1989) i Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske (199o). Time bi se prepolovile emisije štetnih tvari u Istarsko-riječkom području i smanjio pritisak na šumski ekosustav Gorskog kotara. Promjenom na političkoj sceni Hrvatske odustalo se od tih mjera, tako da se zemni plin kao nacionalna vrijednost i najpovoljniji ekološki i ekonomski energent, zadnjih godina koristio za potrebe održivog razvoja susjedne Italije, dok je 27 godina ležao kao mrtvi kapital u podmorju sjevernog Jadrana.

Propadanje šuma veže se i uz druge faktore, kojima se ugrožava stabilnost šumskih ekosustava:

-         zagađenje tla, izvorišta i vodotoka od nepročišćenih otpadnih voda i divljih deponija,

-         velike vremenske nepogode koje uzrokuju vjetrolome i vjetroizvale,

-         neracionalne šumsko-uzgojne mjere,

-         primjena teške mehanizacije, koja sabija tlo i sprečava propusnost tla, kao i štete kod primjene mehanizacije,

-         starost i smanjena fiziološka aktivnost stabala i

-         zajedničko djelovanje više nepovoljnih faktora.

 

Posljedice propadanja šuma

Utjecaj na kakvoću voda za piće: Smanjenje drvne mase za zadnjih 50 godina od 800 m3/ha (Ivan Pleše-Lukeža, 1993) na ispod 300 m3/ha, što znači gubitak dvije trećine drvne mase, dovelo je do oštećenja humusnog pokrova, koji sve manje sprečava prodiranje kiselih kiša i nepročišćenih otpadnih voda industrije i kanalizacije u podzemne akumulacije voda. Udio nitrata u kiselim kišama se povećava iz godine u godinu i sada prelazi 5o %. Poznato je da se nitrati u probavnom traktu pretvaraju u nitrite i nitrozamin, koji su kancerogeni. Nepovoljna okolnost za kakvoću površinskih i podzemnih voda je nepročišćavanje otpadnih voda. Tako se iz industrije PG županije ne pročišćava preko 99 % otpadnih voda. Nije teško zaključiti da nitrati, teški metali, fenoli i fosfor dolaze u tlo, izvorišta, vodotoke i druge vodne resurse. Prema Izvještaju Zavoda za javno zdravstvo PG županije za 2001. godinu, oko 9o % vodnih resursa županije ima zagađenu vodu. Sadržaj nitrata, teških metala, fenola i fosfora kod 13 glavnih vodnih resursa, od čega 6 jezera, 2 izvora i 2 vodotoka, odgovarao je vodama II i III vrste. Prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN br. 77/98) to su vode koje se bez odgovarajućeg pročišćavanja (ne postoji) ne mogu koristiti za piće.

Po ocjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i američkog Nacionalnog instituta za rak (NCI) 60 do 8o % svih oboljenja od raka prouzrokovano je štetnim polutantima iz zraka koji udišemo, hranom koju jedemo i vodom koju pijemo. NCI je izrazio zabrinutost da bi povećanje karcinogena u vodi i naša nemogućnost da ih uklonimo uređajima za pročišćavanje, moglo rezultirati ozbiljnom izlaganju opće populacije.

Slične rezultate dala su istraživanja Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar", navodeći 70 % svih oboljenja od raka kao posljedice zagađenog okoliša.

O štetnosti nitrata i teških metala u vodi namjenjenoj za piće, postoje i drugi dokumenti, od kojih posebno izdvajam:

-         medicinske leksikone,

-         istraživanja nekoliko fakulteta i instituta (T. Filipan, N. Ružinski, B. Prpić, 1996) i

 

 

 

-         istraživanja u Italiji u 14 okruga Pesara, kojima je utvrđeno da postoji značajna korelacija ozmeđu sadržaja metala u vodi i smrtnosti od raka jednjaka, želuca, crijeva, jetre i gušterače.

O stanju i trendu novotvorina (raka) u Primorsko-goranskoj županiji svjedoče naprijed navedeni prilozi Odjela socijalne medicine Zavoda za javno zdravstvo PG županije. Ispod prvog priloga Odjel socijalne medicine Zavoda navodi:

"Dok kod stanovnika zemalja EU razina smrtnosti od raka stalno o p a d a, kod stanovnika Primorsko-goranske županije (PGŽ) i cijele Hrvatske stalno r a s t e, pri čemu je smrtnost od raka u PGŽ v i š a od republičke s tendencijom daljnje divergencije.

Obrat trenda kod smrtnosti od raka u zemljama EU, dokazuje da postoji mogućnost p r e v e n c i j e i promocije zdravlja, kao najučinkovitije strategije zbrinjavanja ovog javnozdravstvenog problema".

Ovaj pregled trenda raka (donji prilog) prikazan plavim stupcima pokazuje da se smrtnost od raka povećava iz godine u godinu, što potvrđuju moje prognoze i vizije.

Stanje je zaista a l a r m a n t n o.

Iz prednjeg nije teško zaključiti da se po trendu propadanja šuma, zagađenja voda i karcinoma, sve više vraćamo na Balkan i sve više udaljavamo od EU.

Analogno tome izjave naših vodećih političara u medijima o komparativnoj prednosti Hrvatske po tim pitanjima kod prijema u EU u odnosu na ostale tranzicijske zemlje, nemaju osnove i služe samo za potrebe predizborne kampanje.

Utjecaj na smanjenje količina oblovine za potrebe pilanskih kapaciteta: Propadanjem šuma Gorskog kotara smanjuje se i količina oblovine za potrebe pilanskih kapaciteta. Iz dokumentacije bivše ZO Rijeka, količine oblovine smanjile su se za 12 godina (VII/1987) od 47o.ooo m3/god. na 200.000 m3/god. U hrvatskoj se pilanska prerada u periodu 1989-1999 smanjila od 1,800.000 m3 na 900.000 m3 (F. Laufer, CROATIADRVO, 2000). Po mojim procjenama broj pilana (419) će se u najpovoljnijem slučaju za slijedećih 9 godina p r e p o l o v i t i.

 

Ekonomski aspekt propadanja goranskih šuma: Istraživanja njemačkih eksperata (UBA Berichte) pokazala su da su troškovi smanjenja emisija dušičnih i sumpornih plinova do graničnih vrijednosti ispod kojih nema štetnog utjecaja na šumski ekosustav, 6,9 puta manji od direktnih gubitaka šumskog gospodarstva koji nastaju nepoduzimanjem ovih mjera. Ako uzmemo u obzir i općekorisne funkcije šuma (ekološka, zdravstvena, hidrološka, turistička, estetska, rekreacijska, protiverozijska, klimatska, protivimisijska i filtrirajuća) ukupni gubici se utrostručuju.

Prema Analizi propadanja šuma sa obračunom nastalih šteta i uvećanih troškova u Upravi šuma Delnice (D. Moćan, 1992), zbog propadanja šuma gubi se godišnje oko 30.000 m3 drvne mase četinjača, što predstavlja ukupnu godišnju društvenu štetu od 6 milijuna eura. Uzimajući u obzir i listače taj iznos se znatno povećava.

 

 

Viđenje najzagađenih djelova šuma gorskog kotara (najviša područja) očima jednog umjetnika, sa stanjem i prognozom, prikazano je na slijedećem prilogu:

 

 

 

Zaključak

 

Prekogranični utjecaj: Uzimajući u obzir rezultate mjerenja taloženja N i S na mjernim stanicama koje rade za Program EMEP (Zavižan i Mašun) i nizinskim mjernim stanicama Rijeka i Ogulin (DHMZ), moj proračun prekograničnog transporta N i S na područje Gorskog kotara, pozitivno ocjenjen od zagrebačkog EKONERG-a, i proračune EKONERG-a, dolazi se do zaključka da stabilnost šumskog ekosustava Gorskog kotara ovisi uglavnom o prekograničnom donosu N i S na ovo područje, budući da u opterećenju ovog ekosustava s dušikom i sumporom,  prekogranični utjecaj učestvuje s 96 %

Uzimajući u obzir trend emisija dušičnih i sumpornih oksida prema scenariju CD, dolazimo do alarmantne vizije i prognoze u pogledu propadanja šuma, zagađenja voda i kancerogenih oboljenja (Prilog).

 

 

Uz  taj nepovoljan trend treba napomenuti da je utvrđeno uzajamno djelovanje dušičnih i sumpornih oksida (sinergizam) na okoliš i čovjeka, što još više komplicira problem.

Problem nereverzibilnosti procesa propadanja šuma: Uvažavajući suvremeni, znanstveni i multidisciplinarni pristup problemima propadanja šuma i pratećih posljedica (vode, oboljenja) dao sam prvi prognozu priopadanja šuma Gorskog kotara u Šumarskom listu. Prognoza je objavljena u izvornom znanstvenom članku "Utjecaj štetnih polutanata na propadanje šuma u Gorskom kotaru" (Šumarski list CXII /1988/ 231).

Prognozu je potvrdilo vrijeme.

U članku prognoziram uzlazni (eksponencijalni) trend propadanja goranskih šuma.. U članku na str. 241 stoji:

"Važno je napomenuti da proces propadanja šuma nije reverzibilan. Reverzibilnih pojava u prirodi nema. Sve i kad bi se emisije štetnih tvari i analogno tome opterećenje šumskog ekosustava štetnim tvarina smanjile ispod dozvoljenih granica, propadanje šuma još bi se nastavilo neko vrijeme, jer jednom narušenu dinamičku ravnotežu nemoguće je odjednom povratiti u prijašnje stanje"

U sudskom vještačenju o ozrocima propadanja šumskog ekosustava Gorskog kotara (K. Kauzlarić, 1994), koje su prihvatili nadležni sudovi PG županije, između ostalih navodim:

"Nekontroliranim razvojem, umjesto održivog, moguće je produktivno šumsko tlo pretvoriti u neproduktivno (karbonate u sulfate) i mobilizirati metale i toksički aluminij. Vraćanje hranjivih komponenata tla (Ca, K, Mg) u humusno-akumulativni horizont tla i neutralizaciju mobiliziranog aluminija i teških metala, samo je teoretski moguće sprovesti, jer bi to bilo ekonomski neprihvatljivo.

Mikro i makro organizmi u tlu, potrebni za produkciju humusa, ugibaju u uvjetima uzlaznog trenda zakiseljavanja tla, jer se kao ni stabla ne mogu prilagoditi novim - nepovoljnim uvjetima okoliša.

Nove vrste šumskog drveća, otpornije na kiselija tla, neće se moći prilagoditi tlu koje se sve više zakiseljava.

Revitalizacija zakiseljenih šumskih tala uvjetovana je prestankom padanja kisele kiše, što je nerealno i spada u sferu znanstvene fantastike.

I u uvjetima nestanka kiselih kiša bio bi potreban period od 60-80 godina za revitalizaciju degradiranih šumskih tala (UBA Berichte 4/1986)."

 

To je DRUGI RAZLOG mog pesimističkog gledanja na budućnost goranskih šuma.

 

Politička ocjena propadanja šuma Gorskog kotara: Politički projekti "Rijeka, zdrav grad", "Zdrava županija" i "Gorski kotar, raj na zemlji, nacionalni park Europe i centar zdrave hrane i ekološke poljoprivrede", isključuju mogućnost propadanja šuma, zagađenja voda i kancerogena oboljenja.

Vlastodršci su se pobrinuli da znanstveno-stručna istina o šumskom ekosustavu Gorskog kotara ne dođe na razmatranje u Skupštinu Primorsko-goranske županije, Vladu i Sabor RH.

Zbog mojih bezuspješnih dugogodišnjih nastojanja da se barem zaustavi propadanje šuma Gorskog kotara, goranski pjesnik D. M. mi je posvetio pjesmu, u kojoj je gorski javor  s i m b o l  moje borbe za zavičaj.

D. Majnarić

GORSKI JAVO R
Kazimiru Kauzlariću


Posadih pod prozor

Javor S Risnjaka

Premalen

Sunce je odozgo

Veliki sjekač

Odozdo izdaje

Kamen

 

Od svibnja gledam

Kako se drži viteški

Sunce ga obori danju

A noću se podiže

Junački

Bori se javor opkoljen mučki

Ljetnom jarom

Bori se muški

Vučki i hajdučki

S kiselom kišom

Nad Gorskim kotarom


Samo da odljeti

Nebo zasivi

Pljusne kiša

Taj će sažgan da oživi

I u nebo da juriša


Usahne jesen

Zima skopni

Sve zarumeni

Daleko goransko proljeće otopli

Zeleno u njemu

Zeleno u meni

 

Javor sam posadio na travnjaku ispred rodne kuće u Gorskom kotaru, odakle sam kao i mnogi Gorani otišao za svojom zvijezdom. To je bila veza sa zavičajem. Borio se gorski javor sa suncem, snijegom i kiselim kišama. Borio se i izgorio. Uzalud.
Događa mi se u snu, vidim kako se vraćam zavičaju a javor porastao, šiknuo u nebesa. Možda i nije san? Možda i nije uzalud?

Pjesmu posvećujem mom prijatelju, beskompromisnom borcu za moj i njegov zavičaj, koji se  bezuspješno bori da se zaustavi ili barem uspori propadanje šuma Gorskog kotara i koji je u riječkom Novom listu ., između ostalog, naveo:

"Želim živjeti  u s p r a v n o  kao što uspravno umiru šume mog zavičaja".

 

    Kliknite ovdje za skidanje Word dokumenta