Besplatni Web Hosting | Web Hosting | Registracija Domena | Supetar | Jeftinije Telefoniranje | Mikrotik Hrvatska | Croatia Holidays | Croatia Apartments

Propadanje ekosustava Podunavlja

Prekogranična analiza (TDA) za sliv rijeke Dunava ( 1999. g .) ukazala je na sljedeće osnovne probleme koji utječu na kvalitetno korištenje vode:

U okviru UNDP/GEF Programa smanjenja onečišćenja Dunavskog slivnog područja utvrđeno je 130 glavnih  industrijskih onečišćivača (kritičnih točaka ili 'hot spots'). Velik broj tih tvrtki doprinosi prekograničnom onečišćenju u obliku hranjivih tvari (nutrijenata) i/ili postojanih organskih onečišćivača (POPs).

Iz priložene karte slivova vidi se da većina nepročišćenih otpadnih voda sa kiselim kišama i prekograničnim donosom otpadnim voda gravitraju površinskim vodama koje opet gravitiraju crnomorskom slivu (gornja slika), pa je, analogno tome, jasno da su najzagađenije rijeke Podunavlja.(Map 8).

Na donjoj slici se vidi da se koncentracije štetnih tvari povećavaju idući od istočnog prema zapadnom dijeli Hrvatske, što je rezultat uzajamnog djelovanja svih izvora zagađenja na vodotoke koji gravitiraju Podunavlju i susjednim istočnim zemljama.

 

Naprijed navedene analize  dopunjuju istraživanja u sklopu Nacionalnog plana djelovanja na okoliš, koji je prihvatio Sabor (NN br. 46/2002).

Cilj je usklađivanje s normama zaštite okoliša prema Konvenciji, istovremeno uvažavajući njihove potrebe da ostanu konkurentne i da se nose sa socijalnim posljedicama tehnološke modernizacije.

Glavni cilj projekta je utvrđivanje stanja onečišćenosti Dunava, pronalaženje onečišćivača te, sukladno metodologiji čistije proizvodnje, smanjenje štetnog utjecaja na Dunav.

REC, u ime UNDP-GEF-ovog Regionalnog projekta zaštite Podunavlja, objavljuje Natječaj za dodjelu financijskih potpora projektima nevladinih udruga koji se odnose na problem smanjenja onečišćenja Podunavlja nutrijentima (hranjivim tvarima) i toksičnim kemikalijama.

Konvencija o zaštiti Dunava (DRPC) stupila je na snagu 1998. godine, nakon što ju je ratificiralo osam podunavskih država i Europska komisija.

Međunarodna komisija za zaštitu Dunava (ICPDR)

Ciljevi ICPDR-ova Zajedničkog programa djelovanja na zaštiti Podunavlja 2001. – 2005. godine usmjereni su na poboljšanje ekološkog i kemijskog sastava vode.

DRP je trenutno usredotočen na smanjenje onečišćenja nutrijentima i podupiranje prekogranične suradnje. Ovaj je regionalni projekt već dugo u tijeku i kao takav objedinjavaj ukupno 80-ak aktivnosti. Program financijske potpore za zaštitu Podunavlja samo je jedan od ciljeva regionalnog programa koji potiče uključivanje javnosti u donošenje odluka o okolišu i podupire zajedničke akcije za smanjenje onečišćenja i zaštitu ekosustava.

Nevladine udruge i ostali zainteresirani subjekti mogu na nacionalnoj i regionalnoj razini pridonijeti smanjenju nutrijenata i toksičnih tvari u vodama na području Podunavlja. Nevladine udruge mogu pokrenuti izravne akcije za smanjenje onečišćenja ili pak akcije koje potpomažu proces rješavanja problema. Ti se projekti mogu izravno baviti smanjenjem broja difuznih i točkastih izvora onečišćenja, te prekograničnim i nacionalnim problemima koji su prisutni u utvrđenim kriznim područjima.

Naivno pretpostavljajući da natječaji za dodjelu potpora nisu ispolitizirani i da ne predstavljaju sredstvo za pretvorbu nevladinih udruga u poltrone vladajućih garnitura, ja sam se preko nevladine udruge Kneje, kao voditelj projekta,  prijavio na natječaj za dodjelu potpora sa projektom:

Ugrožavanje ekosustava Podunavlja - stanje, uzroci, posljedice i rješenja i to najprije REGIONALNOM CENTRU ZAŠTITE OKOLIŠA za Srednju i Istočnu Europu, a kasnije MZOPUIG, čiji kratki sadržaj navodim :

Istraživanja, sadržana u projektu, pokazuju da su količine štetnih tvari koje dospijevaju u Dunav iznimno velike, te potječu uglavnom od nepročišćenih otpadnih voda i kiselih kiša. Takvim su zagađivanjem ozbiljno ugroženi izvori pitke vode. Od štetnih tvari posebno su štetni nitrati i teški metali, koji se nagomilavaju u hranidbenom lancu i predstavljaju veliki rizik za ljude i vodene organizme. Dokazana je njihova štetnost i uzajamna veza sa pojavom kancerogenih oboljenja. Istraživanja županijskih zavoda za javno zdravstvo pokazuju da da se postotak kancerogeneih oboljenja u Hrvatskoj povećava iz godine u godinu za razliku od zemalja EU kod kojih nemamo uzlazni već silazni trend. To je jedan od ograničavajućih faktora ulaska Hrvatske u EU. Visoki sadržaj nitrata i teških metala u vodama i tlu također je ograničavajući faktor za prelazak na ekološku poljoprivredu i proizvodnju zdrave hrane. Projekton su date mjere za sprječavanje i i smanjenje nitrata i teških metala, kao što su:

-          kompletno (mehaničko, biološko i kemijsko) pročišćavanje otpadnih voda,

-          smanjenje emisija štetnih tvari zamjenom nepovoljnih goriva (mazut, lož ulje i ugljen) sa zemnim plinom,

-          odustajanje od politike "visokih dimnjaka", kao uvjet da se smanji prekogranični donos dušika (nitrati) i teških metala na naše područje,

-          usporavanje propadanja šuma koje sprečavaju zagađenje podzemnih voda sa nitratima i teškim metalima,

-          izdvajanje nitrata i teških metala iz vodoopskrbnih sustava putem specijalnih prirodnih supstrata na bazi zeolita (SPS) i

-          mjerama prisile putem inspekcijskih organa pustiti u pogon uređaje za pročišćavanje otpadnih voda  i stalno ih koristiti.

 

Priložio sam i preporuku renomiranog Instituta EKONERG iz Zagreba :

 

Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu

Ured u Hrvatskoj

n/r gđa. Dalia Matijević, Voditelj projekata

Đorđićeva 8a, 10000 Zagreb

Zagreb, 22. svibnja 2003

 

Predmet: Pismo preporuke za projekt «Utjecaj kiselih kiša, nepročišćenih otpadnih voda i propadanja šuma na zagađenje Podunavlja i mjere za sprječavanje i smanjenje nitrata i teških metala»

 

Poštovana gospođo Matijević,

 

Koristimo ovu prigodu da Vam, ispred EKONERG – Instituta za energetiku i zaštitu okoliša, preporučimo gore naslovljeni projekt kojeg je nevladina udruga Društvo za širenje pozitivne svijesti i unaprjeđenje življenja KNEJA prijavila Regionalnom centru zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu za dobivanje financijske potpore.

Držimo da su ovaj projekt i njegovi ciljevi važni za smanjenje onečišćenja i zaštitu Podunavlja jer definiraju niz mjera čijom bi se primjenom smanjilo prekogranično i regionalno onečišćenje područja na kojem vodotokovi gravitiraju Podunavlju i to posebice dušikovim spojevima i teškim metalima.

Na kraju, želimo istaknuti da je EKONERG, koji je i partner KNEJA-i na ovom projektu, vodeća domaća konzultantska tvrtka na području zaštite okoliša, s dugogodišnjim iskustvom u problematici prekograničnog i regionalnog onečišćenja zraka i određivanja kapacitivnih mogućnosti ekosustava za trajni prihvat ovih onečišćenja.

 

S poštovanjem

 

Davor Vešligaj, dipl.inž.

Direktor Odjela za zaštitu atmosfere

EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša

 

Odgovor gospođe Matijević je bio :

 

Zahvaljujem vam se na kvalitetnu pruženu priliku da pročitam jedinstvenu analizu i dijagnozu stanja u okviru problematike koja doista zaslužuje pažnju (06.05.2oo3).

-  Sve je OK. Svoje formalne obveze u kontekstu Natječaja ste za sada uredno ispunili 14.05.2003.).

- Pripremite Konačni prijedlog projekta čiji ste koncept predočili na poziv REC-a (02.06.2003).

- Projekt izgleda OK. Zaista se ne navodi u smjernicama nikakva dodatna dokumentacija koja se obično zahtijeva. Ne brinite. Vi ste svoje obveze izvršili i prije roka. Ukoliko procjenim da treba reagirati i dostaviti još neštos vaše strane, to neće utjecati na odluku da idete na natječajni postupak (27.08.2003).

 

Projekt zadovoljava također propozicije iz Natječaja MZOPU  jer :

 

-          donosi nove ideje i nove modele razvoja i načina za rješavanje postojećih problema,

-          zadovoljava opće potrebe,

-          je to projekt koji po propozicijama ima prednost u financiranju, zbog toga što je usklađen s nacionalnom strategijom zaštite okoliša                                                                                                                                          zbog toga što vrši promidžbu zaštite okoliša i održivog razvoja i

-          daje objektivne i istinite informacije, u smislu odredbi Zakona o zaštiti okoliša, o stanju ekosustava Podunavlja.

Treba napomenuti da je Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN br. 46/2002), izraz nastojanja da se Republika Hrvatska prilagodi konceptu održivog razvoja, usmjeri na približavanje i priključenje Europskoj uniji (EU) i uvede okoliš kao jednu od dimenzija u sve velike teme ekonomskog i socijalnog razvoja.

 

"Ugrožavanje ekosustava Podunavlja ,stanje, uzroci, posljedice i rješenja"

 

Cilj projekta je smanjenje prekograničnog i regionalnog donosa teških metala na područje gdje vodotokovi gravitiraju Podunavlju.

Projektne aktivnosti nisu vezane za prioritetna područja natječaja. Udruzi se predlaže da seza mišljenje o projektu  i eventualno financiranje obrati nadležnim tijelima: Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Ministrica je ocijenila da potporu trebaju dobiti slijedeći projekti vezani za prioritetna područja natječaja i  to :

 

I REC je slično postupio.

 

Projekt je odbijen uz slijedeće obrazloženje : ""Osnovna je zamjerka projektu da se zapravo ne radi o projektu koji se bavi problematikom upravljanja vodama, kako to definira Dunavska Konvencija",  uz napomenu D. Matijević : "Uzdam se u vašu procjenu da ja osobno nisam odgovorna za vaše nezadovoljstvo"

Kada sam od gđe D. Matijević tražio objašnjenje za ovako naglu promjenu svog stava, izbjegla je odgovor. Odgovor sam dobio od osobe REC-a, koja se nije željela predstaviti i koja mi je odgovorila. "Promjena kod moje šefice je posljedica intervencije dr. Gorana Granića koji je izjavio da moj projekt ne odgovara energetsko-industrijskom lobiju zbog visokih sredstava koja bi trebalo uložiti za realizacijo mog, odnosno Knejinog projekta"

Na koji način REC i MZOPU rješavaju zaštitu  Podunavlja, vidi se iz naslova odobrenih projekata za koje su izdvojena znatna sredstva:


REC

Regionalni centar za zaštitu Podunavlja REC dodijelio je 50.000 EURA nevladinim udrugama za projekte koji se odnose na smanjenje zagađenja Podunavlja hranjivim tvarima i toksičnim kemikalijama.


Na koji će se način, po ocjeni REC-a, smanjiti zagađenje Podunavlja?

To se vidi se iz naslova odobrenih projekata:


Komentar nije potreban.


MZOPU

Koje su, osim naprijed navedenih, projektne aktivnosti nevladinih udruga, po ocjeni MZOPUIG i ministrice zaštite okoliša, vezane za prioritetna područja natječaja za 2004. god.?

Napominjem, da je za niže navedena prioritetna područja izdvojeno 2004. god. 1980000 kn ( 35 projekata).



O: To su za MZOPUIG slijedeća prioritetna područja natječaja:


Ni ovdje komentar nije potreban.


Iz prednjeg slijedi da je ekosustavu  Podunavlja ODZVONILO.

Stav ministrice Marine Matulović nije me iznenadio. To je nastavak njene antiekološke i antiokolišne politike. Shvatio sam da kod dodjeljivanja potpora nevladinim udrugama glavnu riječ ima  energetsko-industrijski lobi kojemu je interes isključivo  p r o f i t, i da zbog toga MZOPUIG, REC, Institut Otvoreno drštvo, Zagrebačka banka i dr,, daju potpore samo za projekte koji ne predviđaju sanaciju stanja.

Zbog toga su potpore dobili projekti koji nemaju veze sa održivim razvojem i zaštitom okoliša .

Na taj način ministrica Marina Matulović, u interesu energetsko-industrijskog lobija i neodrživog razvoja  i g n o r i r a :

 

  1. Konvenciju o zaštiti Dunava (DRPC) koja je stupila na snagu 1998. godine, nakon što ju je ratificiralo osam podunavskih država i Europska komisija i Međunarodnu komisiju za zaštitu Dunava (ICPDR)

Ciljevi ICPDR-ova Zajedničkog programa djelovanja na zaštiti Podunavlja 2001. – 2005. godine usmjereni su na poboljšanje ekološkog i kemijskog sastava vode.

  1. Istraživanja u sklopu Nacionalnog plana djelovanja na okoliš, koji je prihvatio Sabor (NN br. 46/2002).
  2. Mjerenja i istraživanja kakvoće voda, koja županijski i drugi zavodi za javno zdravstvo dostavljaju MZOPU i DUV.

Da bi "dokazala" da je njen stav o čistoći i nezagađenosti hrvatskih voda iznad svih mjerenja i istraživanja, izbacila je sa web stranice Ministarstva područje "VODE", što je u suprotnosti sa zakonima vezanim za pristup iformacijama.   

  1. Zakone, kao što su Zakon o zaštiti okoliša Republike Hrvatske (Narodne novine br. 82/94), u kome je navedeno  da se osnovni ciljevi zaštite okoliša postižu između ostaloga i obavješćivanjem javnosti o stanju okoliša i sudjelovanjem javnosti u zaštiti okoliša. To znači da je pri provođenju zaštite okoliša potrebno poštivati načelo javnosti i sudjelovanja, prema kojem «…građani imaju pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša, o poduzetim mjerama i s tim u vezi i na slobodan pristup podacima o stanju okoliša…», i Zakon o pravu na pristup informacijama gdje izričito stoji da informacija koju tijela javne vlasti daju, odnosno objavljuju mora biti potpuna i točna. (NN 172/o3).

Da bi obmanuli predstavnike EU, umjesto zakona koji se ne poštuju, na prijedlog MZOPU Hrvatski Sabor izglasao je Zakon o potvrđivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija) koji je izradilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Opet neke nove igre s EU. Ne vjerujem da će takav potez EU prihvatiti.

   5.   Espoo konvenciju. 

 

Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenje i graditeljstva (u daljem tekstu : Ministarstvo), Konvencija Ujedinjenih naroda o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, donesena je 1991. godine a stupila je na snagu 1997. Od tada je broj stranaka i praktična primjena Konvencije u kontinuiranom porastu. Hrvatska je Konvenciju ratificirala 1996. godine. Glavna odrednica Konvencije je da ukoliko bi planirana aktivnost u nekoj od država stranaka mogla prouzročiti značajne prekogranične utjecaje tada Konvencija nudi odgovore kao sredstvo smanjenja negativnog utjecaja na okoliš.

Za bolju realizaciju procesa procjene utjecaja na okoliš, kako tvrdi Ministarstvo,  Konvencijom je predviđeno sudjelovanje javnosti uključenih stranaka, prvenstveno stručnjaka, stručnih institucija i NGOa, na način davanja odgovarajućih informacija i prava izražavanja vlastitog stajališta.

I prednjeg je vidljivo kako MZOPU, REC i nevladine udruge provode ovu konvenciju.

Uz ovakvu politiku prema okolišu, poremećaj i raspad ekološke ravnoteže je neizbježan. Ekosustavi će pucati po svim šavovima. Nazire se ekološka i gospodarska katastrofa nesagledivih razmjera.

 Kliknite ovdje za skidanje Word dokumenta